Maastricht sporazum od 1991. godine utvrđuje nominalne kriterije konvergencije, koje treba ispuniti da bi se moglo pristupiti monetarnoj uniji Europe. Zemlja može pristupiti monetarnoj uniji, ako ispuni zadane uvjete, t.j. kriterije konvergencije, u pogledu: stope inflacije; dugoročne kamatne stope; mora pristupiti tečajnom mehanizmu EMS-a; ispuniti kriterij u pogledu tekućeg proračunskog deficita; te kriterij u pogledu ukupnog državnoga duga. Da bi se, pak, pristupilo Europskoj uniji kriteriji su pretežno strukturne i institucionalne naravi. U ovom radu, međutim, bavit ćemo se konvergencijom ekonomskih temelja Hrvatskoj usporedivih zemalja novih članica EU, a ne nominalnim kriterijima Maastrichta u užem smislu. Cilj nam je pokazati, da već funkcionira jedinstveni ekonomski sistem na prostoru Srednje i dijela Istočne Europe te da u tim zemljama proizvodi slične razvojne rezultate u pogledu dinamike i smjera kretanja osnovnih ekonomskih varijabli. Zatim, cilj nam je pokazati stanovite divergencije u dinamici tih varijabli među tim zemljama. Odabrane varijable imaju reprezentativno značenje i ne predstavljaju zatvoreni formalizirani simulacijski model. No, povezanost varijabli na razini koncepcije odnosno ekonomsko teoretska i empirička konzistentnost je visoka. Za korištenje kompleksnih simulacijskih modela potrebni su izgrađeni timovi istraživača, koji su u nas, nadamo se, u formiranju.

Analitički pristup i odabrane metode uvjetovani su svrhom analize, te stupnjem uređenosti statističke podloge, koju koristimo. S obzirom na to, ne inzistiramo na pretjeranoj perfekciji ekonometrijskih testova, ali ne odstupamo od nužne mjere vjerodostojnosti. To možemo ilustrirati primjerom ocjene ekonometrijskoga modela povezanosti izvoza i intervalutarnoga tečaja, na čemu su se neki naši autori iskušavali. Mi smo tu vezu tražili indirektnim putem, kao što je uobičajeno u ekonometrijskoj analizi, i zadovoljili se onim modelom, koji je udovoljio statističkim testovima vjerodostojnosti, ali osobito onim koji je suglasan ekonomskoj intuiciji i teoretskoj konzistentnosti. Tako na primjer, ako se ne može utvrditi vjerodostojna veza između izvoza i tečaja, može se utvrditi između udjela uvoza i vanjskoga duga u BDP-u zemlje, ali i između udjela uvoza u BDP-u i ERDI-a. Zatim, ako te veze, bolje funkcioniraju u panel modelu, nego li na razini individualnoga modela za pojedinu zemlju, zaključili smo da to sasvim odgovara ekonomskoj intuiciji i teoretskoj konzistentnosti i da je rezultat prihvatljiv. Naime, u uvjetima fiksnoga tečaja iluzorno je tražiti ekonometrijski urednu vezu između tečaja i izvoza na razini «netransformiranih« varijabli. To je fenomen koji su pojedini analitičari u nas zanemarili.

Način predstavljanja naših rezultata daje prednost ekonomskoj teoriji i intuiciji, što znači da ne pokazujemo ekonometrijske jednadžbe, niti o njima raspravljamo, već se služimo uglavnom grafičkom prezentacijom, koja je bliska i razumljiva vrlo širokom krugu ekonomista. To zbog toga što su danas programski paketi, koje koristimo, lako dostupni i opće poznati, kao i korištene statističke serije. S obzirom da je naš cilj pridonijeti ekonomsko političkim raspravama o stanju našeg gospodarskoga razvoja, a ne pokazivanje opće poznate ekonometrijske tehnike ili neke vrsti formalne erudicije, odlučili smo se za takav pristup. Uostalom, takav postupak se može uočiti i u analizama institucija EU-a kao i drugih važnih svjetskih institucija.

Na kraju, slobodan pristup statističkim serijama Euro-stata, OECD-a, kao i uvjetni pristup serijama WIIW-a, omogućio je ovu analizu. Korištenjem serija, koje su po opisu rezultata lako raspoznatljive, moguće je i repliciranje iznesenih rezultata pomoću nekoga od poznatih programskih paketa. Naša analiza je urađena pomoću programskih paketa EXCEL-a i EViews-a.

U nastavku se po utvrđenom sadržaju daju rezultati istraživanja...

Kompletan tekst možete pronaći u slijedećem -PDF dokumentu:

Također, podsjetite se prezentacije dr. Stjepana Zdunića, koju je potanko izložio članovima Kluba mladih Zagreb:

Donosimo vam i preporuke dr. Zdunića za literaturu vezanu uz ovu tematiku: